Ebu Hurejre , r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, alejhi sselam, rekao:
”Kada čovjek umre, prekidaju se njegova djela, osim u tri slučaja: trajna sadaka, znanje koje je ostavio iza sebe da se drugi koriste i dobro odgojeno dijete koje će se moliti za njega.” (Muslim)
Komentar
Učenjaci govore da ovaj hadis ukazuje kako čovjekova djela prestaju smrću, tj. prekida mu se pisati sevab za djela koja je učinio, osim u ova tri slučaja: trajna sadaka, tj. vakuf, nauka koja je ostala iza njega da se drugi podučavaju i time koriste, i hajirli odgojeno dijete koje uči dove za rahmetli roditelja.
U ovom hadisu nas Poslanik, alejhi sselam, obavještava o postojanju triju djela zbog kojih čovjeku pristižu sevabi nakon smrti. Ima mnogo ljudi koji žele pomoći roditeljima ili nekom od bližnjih poslije njihove smrti, pa im je ovo jedinstvena prilika to učiniti kroz djela koja su spomenuta u hadisu – nagrada za to će zasigurno koristiti umrlom.
Šta je Sunnet ?
Imâm Muhammed Nâsir-ud-Dîn el-Albânî (rahimehullâh - d. 1420H) je to objasnio:
“...Zatim dolazi Sunnet koji pojašnjava rečenice (u Kur'anu), specificira općenite ajete i definira šta je to “mutlaq”, tj. ukazivanje na Poslanikov (sallallâhu `alejhi we sellem) govor (qawl), djelo (f'il) i odobravanje (iqrâr)." (Manzilat-us-Sunnati fîl-Islâm/Status Sunneta u Islâmu str. 10)
Sunnet je znači ono što je Poslanik (sallallâhu `alejhi we sellem) govorio, radio i odobrio. Sva 'ulemâ je složna oko ovoga. Neki, međutim, smatraju da i Poslanikov (sallallâhu `alejhi we sellem) izgled pripada Sunnetu, a Allâh zna bolje.
Od Koga je Sunnet?
Allâh (tebârake we te'âlâ) kaže o Poslaniku Muhammedu (sallallâhu `alejhi we sellem):
وَمَا يَنطِقُ عَنِ الْهَوَى إِنْ هُوَ إِلَّا وَحْيٌ يُوحَ
“On ne govori po svome hiru, to je samo Objava koja mu se obznanjuje.” [1]
Ovaj ajet pokazuje da Poslanik Muhammed (sallallâhu `alejhi we sellem) nije govorio prema svojoj želji i volji, već je govorio s “Objavom koja mu se obznanjuje”.
A Objava je svakako od Allâha, bez obzira bio to Kur'an ili Sunnet. Ovaj ajet također pokazuje da sve što je Poslanik (sallallâhu `alejhi we sellem) naredio i zabranio jeste od Allâha. Neke od naredbi i zabrana od Poslanika (sallallâhu `alejhi we sellem) koje se ne mogu naći u Kur'anu a koje se moraju slijediti su: da muškarci puštaju brade, da se ne klanja pokraj mezara, da žene ne smiju izlaziti namirisane...
Šta je Bid'ah?
Bid'ah znači “novo uvedena stvar”. U šerijatu (Kur'an i Sunnet) definicija za Bid'ah je slijedeće:
“Novo uvedeni put u vjeri (1), koji liči šerijatu (2), s kojim se traži Allahova blizina (3), on se ne podupire ni sa bilo kojim istinitim dokazima, ni u njegovim principima niti načinom na koji se izvršava.” (al-I`tisâm (1/37) av ash-Shâtibî)
Poslanik (sallallâhu `alejhi we sellem) je rekao:
“Svaka novotarija (Bid'ah) je zabluda a svaka zabluda je u vatri." [2]
(preuzeto sa et-taqwa)
s.k.
Abdullah ibn Selam, r.a., kaze da je Allahov Poslanik s.a.v.s., rekao:
"O ljudi, sirite selam, odrzavajte rodbinske veze, hranite gladne, klanjajte nocu dok drugi spavaju, uci cete u Dzennet sa selamom"
"Ko sagradi džamiju radi Allaha (postizanja Njegovog zadovoljstva), Allah će njemu sagraditi kuću u Džennetu.“ (Prenose El-Buhari, Muslim, Et-Tirmizi, Ibn Madže i Ahmed)
„Ko se kod svoje kuće očisti a zatim ode u jednu od džamija da obavi jedan od Allahovih farzova, jednim korakom mu se oprašta grijeh a drugim podiže stepen (u Džennetu).“ (Prenosi Muslim)
„Sedam vrsta ljudi će biti u Allahovom hladu na dan kada nikakvog drugog hlada – osim Njegovog – neće biti: pravedan vladar, mladić koji odraste u pokornosti Allahu, osoba čije je srce stalno vezano za džamiju, prijatelji koji se vole isključivo u ime Allaha, sastaju se i razilaze samo s ciljem postizanja Njegovog zadovoljstva, čovjek kojega lijepa i ugledna žena pozove na blud, a on kaže: „Ne, ja se bojim Allaha!“, čovjek koji udjeljuje sadaku tako da mu ljevica ne zna šta mu je udijelila desnica i čovjek koji se sjeti Allaha u samoći pa mu oko zasuzi!“ (El-Buhari i Muslim)
Prenosi se od Enesa, radijAllahu anhu, da je Poslanik, sallAllahu aleji ve sellem, rekao:
"Ko voli da mu se poveća opskrba i produži život neka održava rodbinske veza." [1]
Biografija ravije:
Enes ibn Malik el-Ensari, rahimehullah, časni ashab, sluga Poslanika, sallAllahu alejhi ve sellem. Služio ga je deset godina. Prenio je mnogo hadisa i ubraja se među fakihe i učene ashabe. Preselio je 92. god. po Hidžri.
Kratki komentar hadisa:
Održavanje rodbinskih veza je djelo sa kojim je Uzvišeni Allah zadovoljan, daje sevape na Ahiretu i povećava opskrbu na dunjaluku. U ovom hadisu Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, nas poučava da onaj koji voli da mu Allah poveća rizk (opskrbu) i da mu produži životni vijek i učini ga berićetnim treba održavati rodbinske veze. Tu vezu treba održavati sa svojom rodbinom po porijeklu i tazbinstvu, tako što će im čini dobročinstvo, biti suosjećajan prema njima, blag prema nemoćnim i neće zapostaviti nikog od njih. Udjeljivanje siromasima je sadaka a udjeljivanje rodbini je sadaka i održavanje rodbinskih veza.
Pouke hadisa:
Podsticanje na održavanje rodbinskih veza je djelo sa kojima je Uzvišeni Allah zadovoljan i za njega daje sevape na Ahiretu.
Uzvišeni Allah je učinio održavanje rodbinskih veza uzrokom povećanja opskrbe na dunjaluku.
Uzvišeni Allah je učinio održavanje rodbinskih veza uzrokom produženja života i činjenja života berićetnim.
Bilješka:
[1] Buharija (2/728), broj 5986, knjiga: 'Itikaf, poglavlje: Ko voli da mu se poveća opskrba, i Muslim (4/1982), broj 5986, Knjiga o dobročinstvu, održavanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Održavanje rodbinskih veza i zabrana njihovog prekidanja.